1. Ko ljubi nastavu, ljubi znanje; a ko mrzi na ukor, ostaje lud.
2. Dobar čovjek dobija ljubav od Gospoda, a čovjeka zlikovca osuđuje.
3. Neće se čovjek utvrditi bezbožnošću, a korijen pravednijeh neće se pomaći.
4. Vrijedna je žena vijenac mužu svojemu; a koja ga sramoti, ona mu je kao trulež u kostima.
5. Misli su pravednijeh prave, a savjeti bezbožnijeh prijevara.
6. Riječi bezbožnijeh vrebaju krv, a pravedne izbavljaju usta njihova.
7. Obaraju se bezbožni da ih nema, a dom pravednijeh ostaje.
8. Prema razumu svom hvali se čovjek; a ko je opaka srca, prezreće se.
9. Ko se snebiva, a ima slugu, bolji je od onoga koji se veliča a hljeba nema.
10. Pravednik se brine za život svojega živinčeta, a u bezbožnika je srce nemilostivo.
11. Ko radi svoju zemlju, biće sit hljeba; a ko ide za besposlicama, bezuman je.
12. Bezbožnik želi obranu oda zla, ali korijen pravednijeh daje je.
13. Zlome je zamka u grijehu usana njegovijeh, a pravednik izlazi iz tjeskobe.
14. Od ploda usta svojih siti se čovjek dobra, i platu za djela svoja prima čovjek.
15. Bezumniku se čini prav put njegov; ali ko sluša savjet, mudar je.
16. Gnjev bezumnikov odmah se pozna, ali pametni pokriva sramotu.
17. Ko govori istinu, javlja što je pravo, a lažni svjedok prijevaru.
18. Ima ko govori kao da mač probada, a jezik je mudrijeh lijek.
19. Istinita usta stoje tvrdo dovijeka, a jezik lažljivi za čas.
20. Koji zlo misle, prijevara im je u srcu, a radost je onima koji svjetuju na mir.
21. Nikaka nesreća neće zadesiti pravednika, a bezbožnici će se napuniti zla.
22. Mrske su Gospodu lažljive usne; a koji rade vjerno, mili su mu.
23. Pametan čovjek pokriva znanje, a srce bezumnijeh razglašuje bezumlje.
24. Ruka radljiva gospodariće, a lijena će davati danak.
25. Briga u srcu čovječijem obara; a dobra riječ razveseljava.
26. Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov.
27. Ljenivac neće peći lova svoga, a u vrijedna je čovjeka dobro dragocjeno.
28. Na putu pravde život je, i kuda ide staza njezina nema smrti.
| 
