1. Mudra žena zida kuću svoju, a luda svojim rukama raskopava.
2. Ko hodi pravo, boji se Gospoda; a ko je opak na svojim putovima, prezire ga.
3. U ustima je bezbožnikovijem prut oholosti, a mudre čuvaju usta njihova.
4. Gdje nema volova, čiste su jasle; a obilata je ljetina od sile volovske.
5. Istinit svjedok ne laže, a lažan svjedok govori laž.
6. Potsmjevač traži mudrost, i ne nahodi je; a razumnomu je znanje lako naći.
7. Idi od čovjeka bezumna, jer nećeš čuti pametne riječi.
8. Mudrost je pametnoga da pazi na put svoj, a bezumlje je bezumnijeh prijevara.
9. Bezumnima je šala grijeh, a među pravednima je dobra volja.
10. Srce svačije zna jad duše svoje; i u veselje njegovo ne miješa se drugi.
11. Dom bezbožnički raskopaće se, a koliba pravednijeh cvjetaće.
12. Neki se put čini čovjeku prav, a kraj mu je put k smrti.
13. I od smijeha boli srce, i veselju kraj biva žalost.
14. Putova svojih nasitiće se ko je izopačena srca, ali ga se kloni čovjek dobar.
15. Lud vjeruje svašta, a pametan pazi na svoje korake.
16. Mudar se boji i uklanja se od zla, a bezuman navire i slobodan je.
17. Nagao čovjek čini bezumlje, a pakostan je čovjek mrzak.
18. Ludi našljeđuje bezumlje, a razboriti vjenčava se znanjem.
19. Klanjaju se zli pred dobrima i bezbožni na vratima pravednoga.
20. Ubogi je mrzak i prijatelju svom, a bogati imaju mnogo prijatelja.
21. Ko prezire bližnjega svojega griješi; a ko je milostiv ubogima, blago njemu.
22. Koji smišljaju zlo, ne lutaju li? a milost i vjera biće onima koji smišljaju dobro.
23. U svakom trudu ima dobitka, a govor usnama samo je siromaštvo.
24. Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumlje bezumnijeh ostaje bezumlje.
25. Istinit svjedok izbavlja duše, a lažan govori prijevaru.
26. U strahu je Gospodnjem jako pouzdanje, i sinovima je utočište.
27. Strah je Gospodnji izvor životu da se čovjek sačuva od prugala smrtnijeh.
28. U mnoštvu je naroda slava caru; a kad nestaje naroda, propast je vladaocu.
29. Ko je spor na gnjev, velika je razuma; a ko je nagao pokazuje ludost.
30. Život je tijelu srce zdravo, a zavist je trulež u kostima.
31. Ko čini krivo ubogome, sramoti stvoritelja njegova; a poštuje ga ko je milostiv siromahu.
32. Za zlo svoje povrgnuće se bezbožnik, a pravednik nada se i na smrti.
33. Mudrost počiva u srcu razumna čovjeka, a što je u bezumnima poznaje se.
34. Pravda podiže narod, a grijeh je sramota narodima.
35. Mio je caru razuman sluga, ali na sramotna gnjevi se.
| 
